Novi Zakon o mirovinskom osiguranju – ključne izmjene u mirovinskom sustavu

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO), objavljen u Narodnim novinama br. 96/25, stupio je na snagu 1. srpnja 2025., a pojedine odredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2026. Donosi niz promjena usmjerenih na poboljšanje prava osiguranika i pravedniji obračun mirovina. U nastavku donosimo pregled najvažnijih novosti.

Ključne izmjene koje su stupile na snagu 1. srpnja 2025.

• Dodani staž za roditelje i udomitelje: Povećanje dodatnog staža sa 6 na 12 mjeseci po djetetu, uključujući i tradicionalne te srodničke udomitelje s preko 10 godina staža.
• Novi model usklađivanja mirovina: Omjer promjene potrošačkih cijena i rasta plaća sada se primjenjuje u povoljnijem omjeru 85:15, ovisno što je povoljnije.
• Povećanje najniže mirovine: S 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine, automatski se primjenjuje i na postojeće korisnike.
• Uvođenje godišnjeg dodatka: Temelji se na godinama staža; isplaćuje se svim korisnicima koji u tekućoj godini ostvare mirovinu. Odluku o visini donosi Vlada do 31. listopada svake kalendarske godine,  a isplaćuje u prosincu.
• Invalidska mirovina: Pri određivanju osobnih bodova, kada je uzrok za nesposobnost bolest ili ozljeda izvan rada, uzimaju se vrijednosni bodovi za najmanje 21 godinu staža.
• Bonifikacija za kasnije umirovljenje: Uklanja se ograničenje od maksimalnog povećanja od 27 % i minimalna obveza od 35 godina staža, svaki mjesec rada nakon propisane dobi povećava mirovinu za 0,45 % nakon navršenih godina života za stjecanje tog prava.
• Obiteljske mirovine: proširenje prava i redefiniranje uvjeta:

• Brisan je uvjet da je izvanbračna zajednica morala postojati na dan 28. ožujka 2008.
• Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom, a status se utvrđuje u posebnom izvanparničnom postupku.

• • Pravo na obiteljsku mirovinu omogućeno je i bivšim izvanbračnim drugovima i neformalnim životnim partnerima s pravom na uzdržavanje.
  • Povećan je cenzus za utvrđivanje uzdržavanja članova obitelji, ovisno o tome žive li u zajedničkom kućanstvu s preminulim osiguranikom ili ne.
• Povećanje cenzusa: Povećani su iznosi cenzusa za utvrđivanje uzdržavanja članova obitelji pri ostvarivanju prava na najnižu mirovinu za 15 godina staža, ovisno o tome je li član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s preminulim osiguranikom ili korisnikom; u slučaju da nije, primjenjuje se cenzus u visini najniže mirovine za 15 godina staža, uvećane za 20 %
• Rad i mirovina: Omogućena isplata 50 % mirovine i uz rad dulji od pola radnog vremena (uključujući puno radno vrijeme) za korisnike starosne mirovine stečene prema posebnom propisu (vojne osoba, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, profesionalni  vatrogasci te zaposlenici na poslovima razminiranja).
• Korisnicima prijevremene, redovne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, kao i korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili profesionalne nesposobnosti za rad, omogućeno je ponovno određivanje mirovine na temelju najmanje jedne godine staža osiguranja stečenog naknadnim ulaskom u osiguranje, zaposlenjem, obavljanjem djelatnosti ili po osnovi drugog dohotka za koji su doprinosi u cijelosti uplaćeni.
• Ukinuti su kontrolni pregledi za invalidske mirovine.

Mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

• Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacije): Korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida se smanjenje polaznog faktora (tzv. penalizacija) s prvim danom mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem su navršili 70 godina života.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će korisnicima kojima je mirovina prethodno određena s polaznim faktorom manjim od 1,0, po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, utvrditi novu svotu mirovine bez umanjenja, počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026.

Ova mjera primjenjuje se i na postojeće korisnike koji će propisanu dob navršiti prije 1. siječnja 2026., kao i na korisnike starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, ako im je mirovina određena uz umanjeni polazni faktor.

Ukidanje penalizacije jednako se primjenjuje i na korisnike mirovina ostvarenih i/ili određenih prema posebnim propisima.

• Rad uz mirovinu: Novim zakonskim izmjenama omogućeno je ostvarivanje prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, bez obveze prestanka obavljanja djelatnosti, za određene kategorije osiguranika. Ovo se odnosi na obrtnike, osobe koje obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti, roditelje njegovatelje i njegovatelje prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelje, kao i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima. U tim slučajevima, isplata mirovine provodi se u iznosu od 50 %.

Također, uvedena je mogućnost istovremenog rada (uključujući i puno radno vrijeme) i korištenja 50 % mirovine za korisnike starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine, pod uvjetom da su navršili 65 godina života. Ova pogodnost dostupna je i korisnicima mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, ako je takvo rješenje povoljnije za korisnika.

Mogućnost rada uz istodobnu isplatu mirovine dodatno je proširena i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i one kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu. Oni mogu raditi do 3,5 sata dnevno bez gubitka prava na mirovinu. Isto se odnosi i na korisnike obiteljske mirovine ostvarene temeljem potpune nesposobnosti za rad. Ova se prava primjenjuju i na korisnike mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, ako je to u njihovu korist.

• Povećanje mirovinskog faktora za invalidske mirovine: U skladu s novim Zakonom, povećani su mirovinski faktori koji se primjenjuju pri izračunu visine invalidske mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu.

Za korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i za korisnike kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu, mirovinski faktor povećan je s 1,0 na 1,1. Za korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, faktor je povećan s 0,8 na 0,9.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, provesti novi obračun i isplatu ovih mirovina s početkom od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026.

Zaključak:

Novi ZOMO donosi značajne pozitivne pomake za brojne korisnike mirovinskog sustava. Posebno je važno naglasiti povećanja mirovina, fleksibilnost pri radu uz mirovinu te pravednije obračune za korisnike invalidskih i obiteljskih mirovina. Ako niste sigurni kako će promjene utjecati na vaše poslovanje ili vaše zaposlenike, slobodno nas kontaktirajte za stručno savjetovanje.